HOME
     HIBRIDNA TEHNIKA I JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ  
     
 

Zvonko Pečenić

 
 

             
             Nova organizacija javnog gradskog prijevoza s hibridnim vozilima

Danas smo u 2006. godini. U Zagrebu, uz sve ostalo, postoji i javni gradski prijevoz (JGP). Iako JGP treba biti sa stanovišta kvalitete (sigurnosti, upotrebljivosti, atraktivnosti i korisnosti) gotovo besprijekoran, u Zagrebu to nije slučaj. Mjereći JGP po novom mjerljivom kriteriju zvanom 'ukupni trošak', može se izreći da je skuplji stotinama puta nego što bi trebao biti.

Kod JP se teoretski žele postići istovremeno dva cilja: a) nepotrebne troškove JGP-a svesti na nulu i b) iznimno povećati kvalitetu JP-a.Sad smijemo postaviti dva pitanja: a) da li je to moguće i b) ako jeste, zašto to već nije učinjeno?

Da, moguće je. Za sve postoji prvi put. Nije još učinjeno jer je korupcija zajednički nazivnik svih nevolja po gradovima - pa tako i u Zagrebu! Dobro je pitanje - tko je i zašto omogućio takvo stanje?

                                       Zagreb kao primjer rješenja

Smještanjem između Zagrebačke gore i rijeke Save u dužini cca. 20 km Zagreb je bio zamišljen kao linijski grad. Jedan od zagrebačkih gradonačelnika je proveo u djelo nesretnu šalu da Zagreb treba širiti preko Save. Tako se nije nastavio danas urbanistički najfunkcionalniji široki linearni smjer razvoja grada. Bio je to početak agonije Zagreba i njegovih žitelja ali i RH. Započeo je i nagli rast broja stanovnika Zagreba uzrokujući time istovremeno katastrofalne egzistencijalne posljedice po Hrvatsku. U Zagrebu se to vidi i po brzini propadanja komunalne infrastrukture u odnosu na brzinu (i troškove) njenog obnavljanja i time stavljanja u suvremeni kontekst upotrebljivosti. Kvaliteta života u Zagrebu se srozava iz dana u dan. Poštenja radi, treba reći da u prosjeku ni u većini drugih gradova na Planeti Zemlji nije bolje.

Javni prijevoz u Zagrebu ni danas (2004. g.) ne zadovoljava niti po jednom mjerljivom kriteriju kojim se inače mjeri kvaliteta javnog prijevoza u gradovima (sigurnost, upotrebljivost, atraktivnost, korisnost i  najvažnije - ukupni trošak prijevoza a  koji u Zagrebu iz godine u godinu raste eksponencijalno). Nepodnošljiva je prosječna brzina tramvaja od cca. 10 km/h. Nekulturni ljudi, odgovorni za to stanje, uvjeravaju u prosjeku polukulturno stanovništvo da je u drugim gradovima još gore pa neka budu sretni što je ovdje bolje nego tamo?!

Ogromni ukupni trošak ponajbolje govori o tome kroz nepotrebne troškove javnog prijevoza: oni višestruko nadmašuju potrebne troškove: posebno se ističu nepotrebni kapitalizirani troškovi (svakodnevni nepotrebni tekući trošak i nepotrebni trošak održavanja prijevoznog sustava, nepotrebni trošak nastao čestim zastojima u JGP-u i nepotrebni trošak zbog sramotno male prosječne brzine vozila JGP-a! Ogromni su i nepotrebni ekološki i nepotrebni entropijski trošak postojećeg JGP-a!

Sve gore navedeno kao 'utezi oko nogu' može nestati eliminiranjem uzroka takovog stanja, te nadalje, u našem slučaju, prelaskom na novu i originalnu organizaciju gradskog javnog prijevoza baziranu na računalima i vozilima sa hibridnim pogonom u ne dužem vremenskom periodu od pet godina. Drugačije rečeno, upravo PROCESORI i HIBRIDNA VOZILA omogućuju tu novu organizaciju javnog prijevoza.

PROCEDURA PRELASKA : treba donijeti odluku da se problem rješava po TRP-u (tehnologija rješavanja problema). Zatim,

1.    kao model izgraditi stambenu zgradu od pet katova sa odgovarajućom strukturom i infrastrukturom koristeći pri tome potrebne proizvode hibridne tehnike. Smisao tog modela je da se zakonodavac natjera na donošenje zakona koji će onemogućiti izradu stambenih zgrada koje njihove stanare primarno samo štite od sunca, vjetra hladnoće, kiše i snijega;

2.    uz zgradu izgraditi parkiralište za novu generaciju vozila (sa hibridnim pogonom) JGP-a sa priključcima za struju ili plin;

3.    proizvesti dvadesetak automobila sa sukladnim hibridnim pogonom, te

4.    provesti ostalu organizaciju ….

                                     STANJE NAKON PET GODINA

   Gotovo se nitko više ne vozi svojim autom na fosilna goriva kao ni sa 'hibridnim lažnjacima' jer je vožnja javnim hibridnim vozilima 'EMISIJE 0' kvalitetna (sigurnost, upotrebljivost, atraktivnost i korisnost). Mnogostruko je jeftinija po kapitalnom i kapitaliziranom trošku (ekološki i entropijski trošak je manji za više od deset tisuća puta). Ukratko, prividno se na kilometar vožnje, sa stajališta korisnika, više ne troši 100 nego 10. Preostala vozila na fosilna goriva su garažirana u javnim garažama po rubovima grada jer tako žele njihovi vlasnici! 99% ljudi se prevoze javnim vozilima kapaciteta 2, 3, 4, 6, … 300 putničkih mjesta. Organizacija i nadzor JGP-a podržani su računalima na siguran način sukladno organizaciji bez nepotrebnih troškova. Vozila manjeg kapaciteta koja nisu u vožnji parkirana su na javnim parkiralištima 'pri ruci'. U Gradu više nema vozila u stajanju, a ako ih ima to su opet vozila manjeg kapaciteta i na hibridni pogon JGP-a, u ne veće broju od pet tisuća i predviđena za javni individualni prijevoz, odnosno sve potrebe u Gradu se mogu zadovoljiti sa cca. 16.000 vozila a kojih su vlasnici Zagrepčani kao dioničari JGP poduzeća!


                          Štef ide od mjesta polaska do mjesta dolaska
Štef je izašao iz prostora u kojem je boravio, pješke otišao do najbližeg javnog parkirališta, karticom otključao javno osobno vozilo i odvezao se do javnog parkirališta najbližeg njegovom željenom cilju - sve to uz elektroničku logistiku kako optimalno stići od mjesta polaska do mjesta dolaska. Izlaskom iz vozila uz vađenje svoje kreditne kartice oslobodio je vozilo za slijedećeg korisnika javnog osobnog prijevoza. Opaska: sve to mogao je i koristeći linijsko vozilo javnog prijevoza kapaciteta npr. 250 putnika.

                          Štef ide od točke A u Zagrebu do točke B u Splitu
Na gore opisan način Štef stiže od mjesta gdje jeste do željezničkog kolodvora. Sjeda u hibridni vlak (sa NEL= Non-Electric Locomotive) i za 41 minutu je u Splitu. Tamo sjeda u vozilo individualnog javnog prijevoza (ili vozilo javnog prijevoza) i opet se vozi do mjesta dolaska jer je i u Splitu ista organizacija JGP-a sa hibridima …

Zvonko Pečenić