Utorak, 1. veljače 2005. u 12.00 sati,

Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Uvodničari

Željko Popović

Zvonko Pečenić

Drago Muvrin

Marija Krušelj

Ivan Ladislav Galeta

Fred Došek

Otvorena konferencija pod naslovom Obitelj, vrt i hibridna tehnika, održana u utorak 1. veljače 2005. u palači Matice hrvatske u Zagrebu, ukazala je na neke bitne problemske značajke moguće sinergije između obitelji, vrta i hibridne tehnike. Naime, sve je veća diskrepancija organičkog suživota ljudi s fizičkom i biološkom okolicom - što ima loše posljedice ne samo na obitelji nego i za sav život na planetu Zemlji.

Takvo se stanje u kraćem vremenu može znatno popraviti, misle uvodničar Fred Došek i moderator otvorene konferencije Obitelj, vrt i hibridna tehnika Zvonko Pečenić.

S obzirom na cjelovitost teme pojedini su prikazi mogli tek parcijalno naznačiti neke smjernice u razmišljanju, ali i neke smjernice mogućeg i korisnog ljudskog djelovanja. Korisnog ekološki, da ne bismo dalje u neznanju i grabežljivosti uništavali svijet koji nas je rodio i o kojem vitalno ovisimo, ali također korisna i svima živima kako bi stigli primijeniti postojeća znanja i umijeća u cilju cjelovitijeg i s okolinom harmoničnijeg suživota.

Fred Došek uvodno je sažeto prikazao ekološke i civilizacijske datosti u kojima je tijekom milenija evoluirao Homo sapiens sapiens. Zatim se osvrnuo na niz suvremenih sugestija nekih misaonih usmjerenja. Mr. Zvonko Pečenić iznio je rezultate istraživanja profesora Anđelka Akrapa, prema kojima će obzirom na sadašnje trendove u RH 2050. godine biti izrazito nepovoljna dobna struktura i 860.000 žitelja manje. Iznio je također i podatak da je u nama bliskim državama srednje Europe prosječni BDP po glavi stanovnika veći i do osam i pol puta, a prosječna kupovna moć stanovništva veća do pet puta od one u RH. Zatim je razložio danas već općesvjetska znanja i iskustva o raznim proizvodima hibridne tehnike koja su u nas posve zanemarena. Posebno je naglasio značenje hibridne tehnike za ekološke i entropijske troškove. Iznio je i neke bitne aspekte ekonomičnosti svakoga ljudskog djelovanja - prije svega analizom potrebnih i nepotrebnih troškova s obzirom da se na temelju njih može izbjeći tragično razbacivanje energijama kao i uništavanje izvornih resursa: zemljom, humusom, zrakom i vodom. Bivši konzultant UNESCO-a dipl. inž. arh. Drago Muvrin u nastavku konferencije iznio je niz svojih vrlo dragocjenih mišljenja i iskustava o lokalnoj zajednici i obitelji usmjerenog razvoja. Posebno je bio zanimljiv prikaz prof. Željka Popovića koji već dulji niz godina, koristeći se gotovo svim tradicionalnim vrijednostima stubičkoga kraja, integrira široku paletu još živih tradicija Hrvatskog zagorja u suvremeno obrazovanje te putem međunarodnih veza u suvremen svijet. Izravni nastavak vizualne ilustracije izlaganja prof. Popovića bio je prekrasan display predsjednice Turističke organizacije Donje Stubice gospođe Marije Krušelj o nizu revitalizacija vizualnog identiteta Hrvatskog zagorja - bio je to vrlo uspješan estetski kompendij koncepta očuvanja i korištenja vrijednih tradicija. Na kraju je akademski likovni umjetnik lvan Ladislav Galeta, maštoviti stvaralac i iznimni vizualni kreator, izlagao o humusu i njegovoj vrijednosti kao nositelja nenadoknadiva biološkog kontinuiteta biljnog svijeta. Također je rekao da je humus osnova za prirodnu prehranu ljudske esencijalno plodožderske vrste te je stoga vitalan za njezino osnovno zdravlje (što se ne može ničim drugim nadomjestiti).

Ova konferencija je tek prva od niza konferencija kojima će se znatno proširiti ta važna, a sada tek naznačena problematika.